Odeljenje baze podataka i geoinformacionih sistema

Odeljenje baze podataka i GIS

Osnovna delatnost Odeljenja baze podataka i GIS je razvoj, upravljanje i održavanje baza podataka u skladu sa najnovijim tehnologijama i savremenom svetskom praksom. U okviru redovnih aktivnosti odeljenja vrši se prikupljanje, ažuriranje, kontrola, verifikacija i analiza podataka o različitim tematskim celinama, pri čemu je za svaku celinu formirana specijalizovana baza podataka. U cilju zadovoljenja potreba korisnika za podacima i automatizacijom poslovnih procesa, razvijaju se i unapređuju WEB aplikativna rešenja za pregled i manipulaciju podacima i automatsko generisanje izveštaja. U okviru odeljenja vrši se i analiza i obrada podataka primenom specijalizovanih softvera na osnovu čega se izrađuju izveštaji o saobraćajnim tokovima, prostornoj i vremenskoj raspodeli saobraćajnih nezgoda, prikazuju podaci o funkcionalnim karakteristikama kolovoza, putnim objekatima na mreži državnih puteva itd.

Aktivnosti Odeljenja baza podataka i GIS zasnovane su na odredbama Zakona o putevima i obavezi upravljača puta o vođenju evidencije o javnim putevima i saobraćajno-tehničkim podacima za puteve.

U okviru Odeljenja razvijene su specijalizovane baze podataka o putevima, brojanju saobraćaja, putnim objektima, saobraćajnoj signalizaciji i opremi, pružnim prelazima, saobraćajnim nezgodama kao i centralna geoprostorna baza koja sadrži najvažnije podatke iz specijalizovanih baza i druge podatke.

Odeljenje baze podataka i GIS radi na razvoju i upravljanju sledećim bazama i pratećim aplikativnim rešenjima:

Baza podataka o putevima sadrži osnovne podatke o državnim putevima Republike Srbije i evidenciju i stanje putnog inventara koji su prikupljeni u okviru projekta „Utvrđivanje stanja državne putne mreže'' koji je realizovan 2019./2020.god. Kako bi se korisnicima unutar PS omogućio pristup sa bilo koje lokacije i uvid u podatke o: karakteristikama deonica, inventar, stanju kolovoza, saobraćajnim tokovima, referentnom sistemu državnih puteva, itd,  kreirana je replika originalne baze kojoj se pristupa putem WEB GIS aplikacije. Moguće je pregledati podatke na interaktivnoj mapi, kao i kroz tabele, vršiti pretragu i prostornu selekciju i primenu drugih osnovnih GIS alata, kao i izvoziti podatake u različite formate.

Baza podataka o brojanju saobraćaja

U okviru aktivnosti uspostavljanja i unapređenja sistema brojanja saobraćaja na mreži državnih puteva Putevi Srbije je tokom 2010.g. krenulo sa implementacijom postojećeg sistema automatskog brojanja saobraćaja na mreži državnih puteva. Na osnovu Metodologije brojanja saobraćaja na državnim putevima u Republici Srbiji implementirani su automatski brojači marke QLTC koji funkcionišu na principu induktivnih petlji ugrađenih u kolovoznu konstrukciju. Ovi brojači omogućavaju preciznu detekciju i klasifikaciju vozila u 10+1 kategoriju, što značajno doprinosi kvalitetu i detaljnosti prikupljenih podataka. Trenutno se na mreži državnih puteva nalazi oko 500 automatskih brojača saobraćaja ovog tipa.

Podaci sa automatskih brojača saobraćaja direktno se smeštaju u specijalizovanu bazu podataka o brojanju saobraćaja. Korišćenjem serverske aplikacije inženjeri zaduženi za Bazu podataka o brojanju saobraćaja imaju uvid u podatke kao i status svakog pojedinačnog brojača saobraćaja. Aplikacija daje mogućnost izbora unapred definisanog vremenskog perioda (dan, nedelja, mesec, godina) i pregled u više različitih formata i vremenskih intervala – petnaestominutni, časovni i dnevni. Takođe, dostupan je i pregled po kategorijama vozila, kao i po pravcima kretanja.

Na osnovu prikupljenih podataka sa automatskih brojača saobraćaja u okviru odeljenja Baza podataka vrši se obrada, analiza i izveštavanje o saobraćajnim tokovima na godišnjem nivou. Kao rezultat navedene aktivnosti Baza podataka o brojanju saobraćaja sadrži podatke o promenama saobraćajnih tokova kroz vreme, odnosno podatke o karakteristikama saobraćajnih tokova kao što su: prosečan godišnji dnevni saobraćaj (PGDS), PGDS po osnovnim kategorijama vozila na saobraćajnim deonicama, časovna distribucija saobraćajnih tokova u 8760 časova tokom godine, raspodela časovnih protoka po smerovima tokom godine, ukupan mesečni saobraćaj, prosečan mesečni dnevni saobraćaj, maksimalni i minimalni dnevni saobraćaj i distribuciju brzina.

Prezentacija podataka o brojanju saobraćaja izdaje se u štampanom i elektronskom obliku, i prikazuje se na sajtu preduzeća svake godine. Podaci o prosečnom godišnjem dnevnom saobraćaju (PGDS) po osnovnim kategorijama vozila na saobraćajnim deonicama javno su dostupni na sajtu Puteva Srbije i mogu se pregledati i preuzeti na sledećoj adresi: https://www.putevi-srbije.rs/index.php/sr/brojanje-saobra%C4%87aja

Raspored automatskih brojača i njihovi atributi, kao i podaci o prosečnom godišnjem dnevnom saobraćaju (PGDS) po kategorijama vozila, javno su dostupni na GIS portalu Puteva Srbije: https://gisportal.rs/smartPortal/gisjpps. Podaci se mogu pregledati i preuzeti u sloju Sistem brojanja saobraćaja – PGDS.

Baza podataka o putnim objektima sadrži podatke o mostovima, tunelima i potpornim konstrukcijama, kao što su: inventarski podaci i podaci o proceni stanja elemenata, zahtevi za specijalni transport, zapisnici o proveri nosivosti, foto dokumentacija itd. Pregled podataka iz baze omogućen je putem WEB aplikativnih rešenja posebno kreiranih za sve tri grupe objekata. Pored pregleda podataka, putem WEB aplikacije moguće je izvršiti procenu stanja konstrukcije objekta. Baza sadrži podatke iz stručnih pregleda putnih objekata i projekata novoizgrađenih objekata koji se predaju Upravljaču puta na održavanje.

Baza podataka o saobraćajnoj signalizaciji i opremi sadrži podatke snimljene u okviru pilot projekta na 100 km državnih puteva. Na pilot teritoriji 2019. izvršeno je snimanje LiDAR tehnologijom tako da su dostupni i podaci o sfernim fotografijama i 3D modelu terena. 

Baza podataka o pružnim prelazima sadrži podatke o pružnim prelazima na državnim putevima, koji su dobijeni ukrštanjem, usaglašavanjem i proverom podataka iz različitih relevantnih izvora.

Izvori su:

Podaci se u periodičnim intervalima redovno ažuriraju. Rad sa podacima iz obe baze omogućen je  putem jedinstvenog WEB aplikativnog softvera koji služi za vizualizaciju, prostorne analize, izradu interaktivnih izveštaja, pregled sfernih fotografija i 3D modela terena, itd.

Baza podataka o saobraćajnim nezgodama na državnim putevima uspostavljena je kao osnova za sistematsko praćenje stanja bezbednosti saobraćaja i vrednovanje efekata sprovedenih mera usmerenih na unapređenje bezbednosti saobraćaja na mreži državnih puteva.

Radi obezbeđivanja pouzdanosti, tačnosti i potpunosti podataka, nad bazom se kontinuirano sprovode kvalitativne i logičke kontrole. Primarne podatke o saobraćajnim nezgodama prikuplja Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje matičnu bazu podataka dostavlja Agenciji za bezbednost saobraćaja. Putem uspostavljenog servisa za razmenu podataka, Agencija za bezbednost saobraćaja omogućava njihovu dostupnost Putevima Srbije, čime se obezbeđuje blagovremeno i pouzdano korišćenje podataka za analizu stanja bezbednosti saobraćaja, planiranje mera i donošenje upravljačkih odluka.

Centralna geoprostorna baza sadrži različite tipove prostornih podataka pri čemu se svaka klasa podataka opisuje setom određenih atributa. Za potrebe formiranja geoprostorne baze izvršeno je georeferenciranje objekata iz realnog sveta koji su prikazani u vidu tačaka, linija i poligona. Podaci su dobijeni iz različitih izvora kao npr. iz drugih specijalizovanih baza podataka, različitih alfa numeričkih baza, kao rezultat projekata i studija sprovedenih u okviru PS, prikupljanjem podataka na terenu korišćenjem GPS kao i drugih namenskih uređaja i senzora za beleženje različitih vrednosti i pokazatelja. Dinamika ažuriranja podataka se razlikuje u zavisnosti od tipa podataka, kod nekih se ažuriranje vrši periodično na određeni broj dana ili meseci, dok se kod drugih vrši u realnom vremenu putem direktnog slanja podataka sa mernog uređaja.

GIS portal Putevi Srbije predstavlja WEB aplikaciju koja omogućava centralizovani i sveobuhvatni uvid u podatke iz centralne geoprostorne baze PS putem vizualizacije sadržaja na jedinstvenoj interaktivnoj mapi, uz mogućnost primene različitih prostornih analiza, pretraga, preklapanja različitih tipova podataka, generisanja izveštaja itd. Kako se u centralnu bazu podataka smeštaju podaci iz specijalizovanih (nativnih) baza, na GIS portalu PS mogu se videti najvažniji podaci o: referentnom sistemu državnih puteva, brojanju saobraćaja, osovinskom opterećenju, oceni stanja putne mreže, putnim objektima, nestabilnim pojavama, pružnim prelazima, elementima ITS opreme, naplatnim stanicama, pratećim sadržajima javnog puta, biciklističkim stazama, saobraćajnim nezgodama, podaci iz različitih projekata i studija sprovedenih u okviru PS, teritorijama održavanja puteva, energetskom menadžmentu, evropskoj mreži puteva, registru prostornih jedinica, organizacionim jedinicama MUP-a, kao i ortofoto snimak Republike Srbije.

Za potrebe prezentacije podatka za širu javnost kreirana je posebna verzija GIS portala Putevi Srbije sa odabranim sadržajem od interesa za širu javnost. Pristup za širu javnost omogućen je putem zvanične Internet prezentacije PS.

Pored poslova razvoja i upravljanja bazama podataka u okviru Odeljenja baze podataka i GIS realizuju se i druge važne aktivnosti kao što su:

Odeljenje baze podataka i GIS vrši prikupljanje podataka o funkcionalnim svojstvima površine kolovoza. Prikupljanje podataka podrazumeva aktivnosti snimanja podužne i poprečne ravnosti kolovoza korišćenjem DYNATEST opreme za snimanje putne mreže koja je instalirana na specijalizovano vozilo. Prikupljeni podaci se obrađuju i unose u centralnu bazu podataka, a zatim dalje prezentuju u okviru GIS portala Putevi Srbije.

Pružanje podrške drugim organizacionim jedinicama i sektorima u projektima automatizacije poslovnih procesa, kao i aktivnostima pripreme i analize podataka za potrebe realizacije različitih poslovnih zadataka.

Učešće u važnim projektima

Predstavnici Odeljenja baza podataka i GIS učestvuju u mnogim radnim grupama i timovima prilikom implementacije različitih projekata od kojih su najznačajniji: